Zbog velikog interesovanja javnosti, ali i sve češćih tvrdnji da bilo ko u upravi Glavnog grada svjesno i namjerno usporava razvoj Podgorice dužni smo da pojasnimo nekoliko činjenica kako bi se bolje razumjela trenutna situacija u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta.

Prije svega, pod komunalnim opremanjem se, između ostalog, podrazumijeva građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i to pristupnih puteva i ulica u naselju, javne rasvjete, objekata i uređaja za javno vodosnabdjevanje i upravljanje komunalnim otpadnim i atmosferskim vodama, do priključka na parcelu uključujući i priključak. Jednostavnije rečeno, to podrazumijeva da je Glavni grad, nakon potpisivanja ugovora, u obavezi da u određenom roku za potrebe izgradnje objekata izgradi svu potrebnu infrastrukturu koja će omogućiti nesmetano korišćenje tih objekata. U slučaju nepoštovanja roka, investitori mogu pokrenuti tužbe radi naknade štete, a koju u najvećoj mjeri u konačnom trpe niko više nego građani Podgorice.

Zarad komunalnog opremanja građevinskog zemljišta organi Glavnog grada su dužni preduzeti niz aktivnosti iz svoje nadležnosti među kojima je i priprema elaborata eksproprijacije u slučajevima kada postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu na kojem se vrši opremanje. Za realizaciju eksproprijacije, odnosno prelaza nepokretnosti iz privatne u javnu svojinu, nadležan je državni organ – Uprava za nekretnine, a koja postupa po zahtjevima Glavnog grada.

Tek kada se završi eksproprijacija, koja zbog različitih okolnosti može trajati godinama, pa i decenijama, Glavni grad je u mogućnosti da komunalno opremi građevinsko zemljište.

U prethodnih nekoliko godina, odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta su se mijenjale na način da je, između ostalog, u Odluci iz 2016. godine u članu 13 bilo navedeno da se Rokovi za komunalno opremanje koje realizuje lokalna samouprava, ugovaraju na sljedeći način: do tri (3) godine od zaključenja ugovora, pod uslovom da su riješeni imovinsko pravni odnosi; u skladu sa Programom uređenja prostora, ukoliko su troškovi opremanja lokacije po planskom dokumentu, procijenjeni od strane Agencije, veći od ukupne naknade obračunate po članu 9 ove Odluke.

Odlukom iz 2018. godine u istom članu stoji samo da se Rokovi za komunalno opremanje koje realizuje lokalna samouprava, utvrđuju u skladu sa Programom uređenja prostora što je prenijeto i na Odluku u 2020. godine.

Dodatno, Odlukom od 2020. godine mijenja se dio člana 2 te umjesto ,,Obračun i regulisanje odnosa u vezi plaćanja naknade u ime Glavnog grada Podgorica vrši Agencija za izgradnju i razvoj Podgoirce d.o.o.” u važećoj Odluci iz 2020. godine stoji da se Agencija samo bavi obračunom naknada, a da nije jasno preciziramo u čijoj nadležnosti je regulisanje odnosa. Na taj način, produbljene su pravne praznine i ostavljen prostor za neprecizna i neodređena tumačenja.

U kontekstu dinamike razvoja Podgorice, potpuno je iracionalno i neodgovorno tvrditi da postoji realna mogućnost da Agencija za izgradnju, uz realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata može realizovati sva komunalna opremanja na koja se isporučivanjem desetina, pa i stotina ugovora godišnje obavezuje.

Zbog svega navedenog jasno je da smo suočeni sa izazovom prekomjerne urbanizacije koja je legitimisana kroz loše prakse bivših uprava zbog čega je bilo neophodno preduzeti određene mjere, a posebno imajući u vidu odgovorno vođenje politike razvoja Podgorice na principima održivosti.

Nakon sprovedenog procesa revizije poslovanja Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, uočene su brojne nepravilnosti, zbog kojih su date i jasne preporuke za njihovo otklanjanje. Prije svega, od Agencije je zatraženo da pristupi izradi softverski definisanog registra koji bi dao jasnu sliku u pogledu ispunjenosti uslova za zaključivanje ugovora o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta, posebno u odnosu na imovinsko-pravne odnose koji, kako smo već pojasnili, u procesu realizacije mogu stvoriti ogromne probleme svim zainteresovanim stranama.Imajući u vidu da su prethodne uprave zanemarivale imovinsko-pravne odnose kao ključni problem prilikom komunalnog opremanja dovelo je do toga da se na teritoriji Podgorice dva veoma značajna kružna toka nalaze u privatnom vlasništvu, dijelovi ulica, trotoara, a da pojedini objekti velikih gabarita, umjesto kanalizacione mreže, koriste septičke jame itd…

Da su posledice ovako loših praksi očigledne, govori i problem vlasnika stanova u jednoj od zgrada na Starom Aerodromu, najavljeni protesti i tužbe od strane investitora kojem nije izvršeno komunalno opremanje građevinskog zemljišta – a sve zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i nedostatka određenih saglasnosti.

Insistiranje na doslednosti u primjeni propisa upravo ukazuje na to da je prije potpisivanja ovog ugovora (jul 2022. godine) bilo potrebno preduzeti radnje kako bi se na vrijeme otklonile potencijalne smetnje i riješili tereti u pogledu imovinsko-pravnih odnosa.

Na osnovu svega navedenog, jasno je da se brojni, naslijeđeni propisi moraju mijenjati u što kraćem roku.