Menu
Menu
Menu
Podgorica se nalazi u sjevernom dijelu Zetske kotline, u središtu Crne Gore, na raskrsnici nekoliko značajnih putnih pravaca koji vode od mora, ka kontinentalnom dijelu zemlje.Nalazi se na nadmorskoj visini od 44,5 metara. Geografski položaj određen je koordinatama 42,26 sjeverne geografske širine i 19,16 stepeni istočne geografske dužine.Plodna Zetska ravnica, sastav rijeka Zete i Ribnice sa Moračom, neposredna blizina Skadarskog jezera i Jadranskog mora, povoljna klima, komunikativni i strategijski položaj, omogućili su da Podgorica izraste u najveću urbanu aglomeraciju Crne Gore. To je ne samo moderan grad, već grad koji predstavlja administrativno – upravni, politički, privredni, saobraćajni, naučni i prosvjetno – kulturni centar Crne Gore.Njegov prosperitet u poslijeratnom periodu ubrzao je razvitak Grada kao cjeline.Skadarsko jezero, blizina mora, nadmorska visina, reljef, geografska širina, uslovili su različitu makro i mikro klimu na području podgoričke kotline.
Veliki broj podzemnih voda čini da je ovo područje poznato po zdravoj pijaćoj vodi. Posebnu vrijednost i prirodnu ljepotu predstavljaju rijeke Morača i Ribnica koje grad sijeku u pravcima sjever-jug i istok-zapad.
Prolazniku u trajnom sjećanju ostaju krečnjačka korita, kamenite nastrešnice, pećine i svojevrsni kanjoni, između kojih se provlače čiste i bistre rijeke, sa dosta plaža, brzaka, zavoja i virova. Podgorica je okružena i bujnim vinogorjima: ćemovskim, lješanskim, doljanskim.
Podgorica se nalazi u najvećem ravničarskom prostoru Crne Gore, kao dio prostrane skadarsko – podgoričke kotline. Blago je nagnuta prema jugu i jugozapadu. Južni dio Zetske ravnice, pod nazivom donja Zeta, nastavlja se prema Skadarskom jezeru u vidu plavljenog i zabarenog zemljišta. Ovo je izuzetno plodan dio ravnice sa nataloženim česticama koje čine debeo sloj obradive zemlje, pogodan za povrtarske kulture, poput paprike i paradjza, kao i vinogradasrtvo i voćarstvo – posebno za uzgoj breskve, smokve i kivija.
U središnjem dijelu Zetske ravnice u trouglu između Cijevne, Ribnice i Morače leži prostrano Ćemovsko polje, građeno od slojeva šljunka i pijeska, koji je vezan karbonatskim cementom. Na ovom polju se nikada nije uspio formirati deblji sloj obradivog zemljišta. Specijalnom agrotehnikom na stotine hektara Ćemovskog polja osvojeno je i pretvoreno u vinograde sa vrhunskim kvalitetom prinosa i kasnijom proizvodnjom kvalitetnih vina i alkoholnih pića.
Prema zapadu, Podgorica se otvara prema Bjelopavlićkoj ravnici kojom meandrira rijeka Zeta i koja je klimatski i pedološki izuzetno povoljna za zemljoradnju i voćarstvo.Sam grad poznat je po prostranim i lijepo uređenim zelenim površinama i parkovima. Nekima dominira bor, a nekima listopadno drveće poput lipe, hrasta i platana. U posljednje vrijeme Podgoricom se šire bulevari koji su ukrašeni atraktivnim drvećem – palmama. Uz glavne gradske saobraćajnice može se pronaći žbunasto rastinje poput šimšira.Zetska ravnica u kojoj se nalazi grad jedinstveno je područje sa 30 000 ha plodne zemlje i prostire se od Glave Zete do obala Skadarskog jezera.Rijeka Morača je relativno bogata ribom što će potvrditi čest prizor pecaroša na obalama rijeke čak i u samom gradu. Zainteresovani posjetilac grada može se obratiti Sportskom ribolovnom društvu Podgorica oko potrebnih dozvola i dragocjenih savjeta, koje zaljubljenici u ovaj sport mogu da pruže, a tiču se lovnih mjesta, opreme i najvažnije, druženja.Rijeke su, dakle, izvori života Podgorice. Morača, Ribnica, Zeta, Sitnica, Mareza i Cijevna, od davnina su određivale granice grada, ali i veliki broj podzemnih voda čine ovu oblast izuzetno bogatom zdravom pijaćom vodom. Krečnjačka korita i izuzetan reljef koje su vode Podgorice izvajale, pored praktičnog, daju Podgorici i onaj estetsko – ekološki izgled.
Podgoricu sačinjava više oblasti karakterističnih prema svojoj geografiji. U oblasti Kuča i Pipera, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo dominiraju nad uzgajanjem voćne vrste, dok planinski krompir na ovom području odlično uspijeva. Ovdje se mogu naći i ribnjaci u kojima se uzgaja izvrsna pastrmka.
Na klimu Podgorice utiče Jadransko more, dolinom rijeke Bojane, preko Skadarskog jezera. Pod uticajem okolnih planina, sredozemna klima se mijenja, tako da Podgorica ima izmijenjeno – sredozemnu klimu, koja se odlikuje toplim i vrućim ljetima i blagim i kišovitim zimama. Zahvaljujući termičkim uticajima Jadranskog mora, Podgorica ima visoke zimske temperature vazduha.
– Srednja godišnja temperatura vazduha u Podgorici je 16,4°C, maksimalna 40,7°C, a minimalna je –4,6°C.
– Srednja godišnja količina padavina u Podgorici je 1544mm, a relativna vlažnost vazduha je 59,6%.
– Prosječan broj kišnih dana je 118, sniježnih 3, a sa jakim vjetrom 58.
Ljeto u Podgorici je izrazito toplo i dugotrajno. Ljetnjih dana, u kojima temperatura vazduha dostiže ili prelazi granicu od 25°C, ima oko 135. Obilje sunca i toplote, relativno mali broj dana sa padavinama, povoljna relativna vlažnost vazduha i dobra provjetrenost čine osnovne klimatske karakteristike i svrstavaju Podgoricu u oblast sa ugodnom klimom.
Procjene broja stanovnika Uprave za statistiku pokazuju da je sredinom 2019 godine u Podgorici živjelo 189 260 stanovnika, što predstavlja 30.43 % ukupnog stanovništva Crne Gore.
Polna struktura stanovništva prema Podacima Popisa 2011. Godine (koji obuvataju I Tuzi) , pokazuje da je u ukupnom stanovništvu 48.7 muškaraca I 51,3% žena
Prema Popisu 2011 godine u Podgorici živi:
57,35% – Crnogoraca,
23,26% – Srba,
5,13%- Albanaca,
2,22%- Muslimana,
2,14% – Roma,
1,98% – Bošnjaka,
Ostale nacije su zastupljene sa manje od 1% u ukupnom stanovniptvu Podgovirca.
